U fokusu - Bosna i Hercegovina

Vlada Srpske reguliše tržište elektronskog novca

Kako je navedeno iz Vlade, predloženim zakonom o elektronskom novcu propisuju se izdavaoci elektronskog novca, uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektronskog novca, uključujući i odredbe koje se odnose na bonitetne zahtjeve ovih društava, zaštita sredstava imaoca elektronskog novca, nadzor nad poslovanjem izdavaoca elektronskog novca u Republici Srpskoj, te zaštita prava i interesa imalaca elektronskog novca.

Podsjetili su da je nacrt zakona o elektronskom novcu Narodna skupština Republike Srpske usvojila u julu, a nakon skupštinske rasprave razmatrani su sugestije i komentari relevantnih subjekata iz ove oblasti i zainteresovanih strana.

"Zakon je osnažen u pogledu ovlašćenja Agencije za bankarstvo Republike Srpske u odnosu na poslovanje hibridnog društva za izdavanje elektronskog novca, kao i u pitanjima mjera koje ovaj nadzorni organ izriče prema društvima za izdavanje elektronskog novca. Takođe, unapređene su i odredbe o zaštiti prava imalaca elektronskog novca, te su precizirane obaveze redovnog izvještavanja i vanrednih obavještenja o poslovanju subjekata nadzora. Izvršena su i određena normativno tehnička usklađivanja teksta zakona s ciljem utvrđivanja preciznijih normi i lakše primjene ovog zakona", saopšteno je iz Vlade.

Pored navedenog data je saglasnost Ministarstvu energetike i rudarstva na utrošak sredstava u iznosu od dva miliona maraka u u vidu podsticaja koji će, na osnovu javnog poziva, biti dodijeljeni privrednim društvima u Srpskoj.

"Na ovaj način se žele dodatno unaprijediti poslovni procesi, efikasnost poslovanja i konkurentnost privrednih društava, povećati broj zaposlenih radnika, stvoriti dodatne vrijednosti kod gotovih proizvoda i proizvodnji baziranoj na inovacijama", kazali su u Vladi dodajući da se ovim želi uvesti ili unaprijediti sistem kvaliteta proizvodnje i proizvoda i unaprijediti drugi opšti elementi poslovanja.

Utvrđen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama i uputila ga u skupštinsku proceduru.

"Osnovna razlika između nacrta i prijedloga ovog zakona odnosi se na dopunu odredbe kojom se propisuju ulozi zadrugara. Ovom dopunom preciziraju se osnivački ulog, dodatni ulog i ukupan ulog zadrugara", navodi se u saopštenju.

Na sjednici usvojen je i Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2024. godinu.

"Planom interventnih nabavki sačinjena je lista od 795 dobavljača u 50 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni, Stanari i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registrovanih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, organizaciono, kadrovski i materijalno-tehnički da vrše ulogu nosioca snabdijevanja, dok Banjaluka nije dostavila tražene podatke. Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona", rečeno je u Vladi.

Usvojena je i Informacija o stanju u privredi u Republici Srpskoj za 2022. godinu, a programom rada Vlade za 2023. godinu predviđena je izrada Informacije o stanju u oblasti privrede za 2022. godinu, sa prijedlogom mjera.

"Glavni akcenat u Informaciji je stavljen na 2022. godinu i prvo polugodište 2023. godine. Informacija obuhvata detaljne makroekonomske pokazatelje, ograničenja poslovanja, realizovane aktivnosti i prijedloge mjera i aktivnosti za poboljšanje poslovanja privrede u cjelini i pojedinačno po sektorima privrede", istakli su u saopštenju.